Senzacionalističko izvještavanje 3

U ponedjeljak, 25. veljače 2013. Večernji list je objavio članak pod naslovom „Da se dijelio Oscar za najbolji dekolte, Heidi bi ga sigurno dobila!“. U članku se velika pozornost pridaje pretjeranom dekolteu supermodela Heidi Klum, dok se 21. po redu Elton John AIDS Foundation Oscar Partyu u zapadnom Hollywoodu pridaje relativno mali značaj. Time se krši 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji kaže kako „[n]ovinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom“. Naslov ne bi trebao biti tako senzacionalistički napisan. Ako se smatra od velike važnosti njezina prisutnost na ovom događaju, onda bi bilo dovoljno da je podnaslov „Supermodel Heidi Klum bila je prisutna na 21. po redu Elton John AIDS Foundation Oscar Partyu“ stavljen u prvi plan. S druge strane, u članku je moglo biti više riječi o samom događaju, nego što se u prvi plan morao staviti duboki dekolte poznatog supermodela.

Senzacionalističko izvještavanje 2

U emisiji Exkluziv tabloid, 31. siječnja 2013., objavljen je prilog s naslovom: "Prekinuli Josip Radeljak i Dolores Lambaša?" u kojem novinari nagađaju o prekidu dotičnog para. Prilog ne sadrži intervju J. Radeljaka i D. Lambaše u kojem oni potvrđuju ili demantiraju prekid. Novinari su cijeli prilog ispričali na osnovi vlastitog mišljenja i nepotvrđenih informacija. Osim toga, njihov "prekid" su  povezali s davnim prekidom J. Radeljaka i Vlatke Pokos koji nije povezan s pričom. S tim prilogom prekršen je članak 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara koji govori da "novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom" i članak 5. koji navodi da je novinar obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. Također, krši članak 7. stavak 1 Zakona o medijima po kojem "svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti." Objava ove priče nema smisla budući da nema potvrde o prekidu već se radi o novinarskim nagađanjima. Prilog nije ni trebao biti objavljen.

Prilog je objavljen u 12. minuti emisije.

Kršenje dječjih prava 4

U RTL-ovoj emisliji Exkluziv Tabloid je 15. veljače 2013. godine prikazan prilog pod naslovom „Bizarni editorijal: Djeca kao najveće pop ikone“ u kojem se krši 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.“. Isto tako, krši se i 19. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu.“ Naime, prilog govori o fotografkinji Triciji Messeroux koja fotografira djecu po uzoru na hollywoodske zvijezde. Djecu šminka i oblači u odjeću koja je vrlo slična odjeći slavnih glumaca i pjevača s posljednje dodjele Grammyja. U prilogu je, osim fotografija, prikazan i intervju s jednom od djevojčica, a spominju se i osobni podaci djece. Na taj način se narušava njihova privatnost i ugrožava njihova dobrobit. U prilogu trebali izbaciti osobne podatke djece te im zamagliti lica. Također, nisu smjeli intervjuirati sedmogodišnju djevojčicu, nego su trebali uzeti izjavu fotografkinje i njenih suradnika da bi popunili minute priloga.

Prilog je prikazan u 8:32 minuti emisije.

Kršenje dječjih prava 3

U Jutarnjem listu 23. veljače 2013. godine objavljen je članak pod naslovom "Našeg malog Maksima je ubila njegova američka mama", a nadnaslov glasi "Smrt dječaka koriste za političke obračune". U članku se navode dječakovo puno ime i prezime, imena njegove uže obitelji te je objavljena i njegova fotografija. Novinar nije poštivao Kodeks časti hrvatskih novinara pod člankom 20. gdje se navodi da novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Prekršen je i 15. članak Zakona o medijima: "Poštujući pravo javnosti da bude točno, nepristrano i pravovremeno informirana o događajima, pojavama, osobama, predmetima ili djelatnostima, mediji će se pri objavljivanju programskih sadržaja pridržavati pravila novinarske struke i etike, mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji, zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta, mediji su dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet." Osim toga, u tekstu se nalaze senzacionalistički elementi poput: "američka majka je kljukala malog Maksima tabletama", a i sam naslov je senzacionalistički s čime je prekršen 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojem je navedeno da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. 

Ukoliko je već stavljena slika dječaka, ona je trebala biti zatamnjena, isto tako podatci o njegovoj užoj obitelji nisu smjeli biti navedeni. Većina podataka koje je novinar naveo u članku nisu potrebni.

Naslov je mogao glasiti: " Preminuo dječak- uzrok smrti nepoznat"

Tekst je mogao glasiti: "Dječak (3) umro pod još nerazriješenim okolnostima u bolnici. Točan uzrok smrti znati će se nakon obdukcije."

Izvještavanje o ubojstvima, samoubojstvima, nesrećama i osobnim tragedijama 2

U emisiji Dnevnika 24. prosinca 2012. na HRT-u prekršeno je nekoliko članaka Kodeksa časti hrvatskih novinara. Vijest o napadu vojske Bashara all-Assada na Homs (prilikom kojeg su koristili kemijsko oružje) sadržavala je prikaze ranjenih osoba popraćenih zvukovima njihovih urlika. Članci koji su prekršeni su:

15. "Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava."

25. "Urednici novinskih izdanja, radijskih i televizijskih programa, kao i elektroničkih publikacija koje objavljuju novinarske priloge, dužni su pridržavati se profesionalnih etičkih načela koja vrijede za sve novinare. Njihova je odgovornost da i oglasi, pisma čitatelja, kao i svi drugi nenovinarski tekstualni, vizualni i zvukovni sadržaji izdanja koja uređuju budu u skladu s etičkim i zakonskim načelima javnog priopćavanja. U elektroničkim publikacijama u kojima korisnici izravno objavljuju tekstualne, vizualne ili zvukovne sadržaje urednici su dužni osigurati mehanizme koji će onemogućiti ili barem ograničiti objavljivanje etički i zakonski neprihvatljivih sadržaja. Ako dođe do njihovog objavljivanja, dužni su ih u najkraćem mogućem roku ukloniti iz izdanja., jer urednik nije regulirao ovakav prilog."

Činjenica da su navedeni prikazi kratkog trajanja ne opovrgava neetičnost i šokantnost, a time i senzacionalizam koji se uvodi u (ozbiljan) informativni program. Snimku je trebalo editirati na dijelove koji nisu toliko uznemiravajući ili unaprijed upozoriti gledatelje o sadržaju.

http://hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews[cat]=119&cHash=1 (19:27) à na linku je potrebno odabrati snimku od 24.12.2012. jer link automatski prebacuje na najnoviju snimku Dnevnika