U današnjim medijima, a ponajprije elektroničkim, sve su češći primjeri prikrivenog oglašavanja. Kako u svjetskim tako i u hrvatskim medijima, novinari u svojim tekstovima svjesno oglašavaju određeni proizvod, iako spominjanje tog konkretnog proizvoda nije relevantno, odnosno nužno povezano s temom članka. Međutim, upravo se na taj način, tj. neizravnom manipulacijom, najviše dolazi do čitatelja ili potencijalnih potrošača koji najčešće i nisu svjesni činjenice da tekst koji čitaju oglašava proizvod neke tvrtke.
Sljedeći primjeri pronađeni na
internetskom portalu Jutarnjeg lista potvrđuju korištenje prikrivenog
oglašavanja. Naime, u vremenskom razmaku od deset dana (točnije 8. veljače i
18. veljače 2013. godine) objavljena su dva članka nepoznatih autora u kojima
se izvještava o žrtvama internetskih prijevara. Sporno je u tim člancima što se
u oba slučaja kao predmet internetskih prijevara navodi isključivo poznati
Apple-ov brend – iPhone. Naime, u oba slučaja, građani su preko internetskih
portala od nepoznatih osoba ili poduzeća naručili Apple-ov iPhone, međutim, u
pošiljci koja je stigla na njihovu kućnu adresu umjesto iPhone-a dobili su
kavu, cigle ili rabljene mobitele. Iako se danas na internetskim portalima
prodaje, razmjenjuje i kupuje cijelo mnoštvo različitih proizvoda Jutarnji list
objavio je samo primjere u kojima se radilo isključivo o iPhone-u.
Ti članci krše 4. stavak članka 19. Zakona o medijima u kojem se navodi
sljedeće: „Nije dopušteno prikriveno i
prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka
novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na
bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.“ U
nastavku, 5. stavak donosi kako: „Sponzorirani
programski sadržaji moraju pri objavljivanju biti jasno označeni kao takvi
imenom sponzora ili njegovim znakom.“ Oba sporna članka bila su popraćena i
slikama Apple-ovog proizvoda te nigdje u tekstu nije bilo jasno naznačeno da se
radi o oglasu.
Također su prekršeni i članci 24. i 31.
Kodeksa časti hrvatskih novinara. U
24. članku stoji sljedeće: „Novinar ne
smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju
njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja
u reklamnim i propagandnim aktivnostima.“ U članku 31. pak stoji kako: „Prikriveno oglašavanje i promidžbeni
novinarski prilozi nisu dopušteni. Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje
novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve
plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih
priloga.“
Prekršen je i Zakon o elektroničkim medijima koji stavkom 16. članka 2.
propisuje sljedeće: „Prikrivena
audiovizualna komercijalna komunikacija: predstavljanje riječima ili slikom
robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili
pružatelja usluga u programima, kada je namjera pružatelja medijskih usluga
koristiti takvo predstavljanje kao oglašavanje koje bi moglo zavarati javnost u
pogledu njegovog obilježja. Takvo se predstavljanje smatra namjernim, posebno
ako je izvršeno uz plaćanje i sličnu naknadu“. U 2. stavku članka 16.
nadodaje kako: „Nisu dopuštene prikrivene
audiovizualne komercijalne komunikacije“.
Primjera internetskih prijevara ima sve
više, te osim mobilnih uređaja, građani ostaju i bez naručenih i kupljenih
kućanskih aparata i odjevnih predmeta, tako da je naslov bez pretjeranog
senzacionalizma i prikrivenog oglašavanja jednostavno mogao glasiti: Raste broj
internetskih prijevara u Hrvatskoj. U navedenim primjerima dakle nije bilo
potrebe naglašavati da se radilo o iPhone-u. Informativan i objektivan članak o
internetskim prijevarama trebao bi također sadržavati više informacija o tome
na koji način spriječiti da to toga dođe kao i stranice na kojima građani mogu
kupovati željene proizvode bez straha od moguće prijevare.
Nema komentara:
Objavi komentar