Senzacionalističko izvještavanje

Velik dio medijskoga prostora danas pripada senzacionalističkim temama – pojedinosti o životima slavnih osoba, detaljni opisi automobilskih nesreća popraćeni eksplicitnim fotografijama, naklapanja prikazana kao istinite i potvrđene informacije – samo su neki od primjera senzacionalizma i medijskoga sadržaja koji ne poštuje ni najnižu granicu novinarske etike. Senzacionalizam utjelovljuje suprotne karakteristike novinarstva – iznošenje nevažnih ili privatnih detalja, pretjerano izvještavanje o nesrećama i tragedijama, opsesiju slavnim i poznatim ličnostima, iznošenje neprovjerenih informacija i sl. 

PRIMJER:

 U tiskanom izdanju Jutarnjeg lista 17.2.2013. objavljen je članak pod naslovom 'Ivana Gudelj-glumica koja će postati slavnije od tate nogometaša'. Već je iz samog naslova članka te veličine naslovne slike jasno vidljivo da se radi o senzacionalističkoj objavi.  Naime, naslovna slika članka zauzima pune dvije stranice, a prikazuje glumicu Ivanu Gudelj kako oskudno odjevena pozira na krevetu. Naslovom članka htjelo se navesti čitatelja da pročita članak i pridobiti njegovu pažnju. Spominjanje 'tate nogometaša' namjerno je iskorišteno kako bi se čitatelji zapitali o kojem je nogometašu riječ. 

Ovim prilogom krše se sljedeća načela Kodeksa časti hrvatskih novinara:

13. Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije. 

14. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.

Naslov je mogao glasiti: 'Ivana Gudelj gradi put k uspješnoj glumačkoj karijeri'. 

Njezin talent i njezina budućnost zapravo su glavna tema ovog članka. Također, sporna fotografija mogla je prikazivati Ivanu Gudelj kako pozira pred objektivom u lepršavoj haljini.