Pravo na privatnost

Sloboda izražavanja omogućila je brže i lakše širenje informacija, ali i dovela do kršenja brojnih prava, osobito prava na privatnost i zaštitu ugleda i časti. Pravo na privatnost svakog pojedinca zaštićeno je raznim zakonskim propisima koji sadrže odredbe koje sankcioniraju kršenje prava na privatnost u medijma. No, unatoč postojanju navedenih odredbi, često smo svjedoci njihova kršenja. Kao najčešće opravdanje takvih postupaka, mediji navode kako to čine zbog iznimnoga javnog interesa.  Postavlja se pitanje do kuda sežu novinarske granice neetičnog izvještavanja? Jesu li informacije o preljubima, obiteljskim problemima i nesuglasicama javnih osoba zaista informacije od iznimnoga javnog interesa?

PRIMJER:

Na portalu 24sata 6. veljače 2013. godine objavljen je članak "Vještak predložio da Anđa viđa sina svakim drugim vikendom". Ovaj je članak primjer kršenja prava na privatnost te prava djece. Naime, u članku se iznose privatni podaci o pjevačici Anđi Marić i njezinom maloljetnom sinu. Članak prenosi detalje pravnog spora u kojemu se dotična bori za skrbništvno nad svojim sinom. Uz iznošenje detalja samoga suđenja, prenose se i u potpunosi nepotrebni podaci o razlogu razvoda pjevačice: "Životna drama pjevačice počela je nakon što joj je tadašnji suprug Primož Dolničar pokazao snimku seksa s njezinom prijateljicom Ninom Mlačnik i navodno inzistirao da žive u poligamiji. Nakon što ona na to nije pristala izbacio ju je iz doma i počeo podnositi tužbe za skbništvo. Konačni rasplet pravne zavrzlame trebao bi biti poznat u sljedeća dva mjeseca". Time se izravno krše odredbe iz Ustava RH čl. 35 koji glasi: „Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.“ i Zakona o medijima čl. 7: „svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.“ te čl. 16 Zakona o medijima u kojemu stoji: "Mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.“ i čl. 12 Zakona o elektroničkim medijima prema kojem: "Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18 godina života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života." Iznošenje ovakvih podataka nije potrebno za opću informiranost javnosti, već je jedan u nizu dokaza medijskog izvještavanja koje teži senzacionalizmu tj. profitu.

Ako je ovu vijest uopće trebalo objaviti, u tom je slučaju nužno bilo izostaviti ime maloljetnog sina i nepotrebne detalje borbe za skrbništvo te razvoda i napisati: "Jedan od slovenskih vještaka predložio je da se Anđi smanji opseg posjećivanja sina (9)".