Poštivanje i promicanje ljudskih prava i sloboda 1

Emisija Dobro jutro Hrvatska emitira se već godinama. Pošto emisija ide uživo, veća je vjerojatnost da se dogode pogreške voditelja. Tako su 10. travnja 2013. voditelji oko 7:40 čitali komentare gledatelja. Prvotna dva komentara upućivala su pozdrave ekipi s HRT-a, a treći je komentar glasio: "Evo jedan lipi pozdrav uredništvu ove emisije, a svim Hrvatima/cama sretan i veseo 10-ti travnja". Melita Hrengek, voditeljica emisije uz Danijela Despota, pokušala je izvući situaciju na način da je izrazila svoje mišljenje kako se to vjerojatno odnosilo na sve one koji su rođeni 10. travnja.  Nezavisna Država Hrvatska osnovana je 10. travnja 1941. godine, nakon raspada i kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, na inicijativu nacionalsocijalističke Njemačke i fašističke Italije.

Prema tome, HRT je prekršio II. programska načela Članak 6.

(1)  U ostvarivanju programa, HRT je dužan:

-       Promicati nacionalne interese, pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, domoljublju, toleranciji i poštivanju različitosti, demokratskih vrednota i institucija, civilnog društva, te unapređenju kulture javnoga dijaloga

Domoljublje se čitanjem tog komentara sigurno nije promicalo, a uz to je prekršen i Članak 7.

(1)  HRT je dužan:

– prije objavljivanja provjeriti izvor i sadržaj informacija, u skladu s priznatim profesionalnim standardima neovisnog novinarstva

-       Odjeljivati informacije i komentare te jasno označavati komentare kao osobno mišljenje autora

Doduše, gledatelji su znali da se čitaju komentari s facebook mreže označeni kao osobna mišljena, međutim, HRT je prije objavljivanja trebao provjeriti sadržaj koji su pustili u eter. Najbolje rješenje bi bilo da se komentar nije ni pročitao ili pak da ga je režija cenzurirala, a narušena je i privatnost komentatora jer je njegovo ime objavljeno na svim portalima. Pošto uvijek tražimo kršenja pravila novinarske etike (kojih naravno ima i u ovom slučaju), važno je naglasiti kako je voditeljica odmah reagirala i pokušala ublažiti taj komentar objasnivši kako misli da se odnosi na one koji slave rođendan. Također, HRT je odmah uputio ispriku javnosti ogradivši se od dotičnog komentara i naglasivši kako time ne promiče stavove televizijske kuće.

Prikriveno oglašavanje 22

U broju časopisa Cosmopitan, za veljaču 2013. godine, na stranicama od 60.-64.,  izašao je članak pod nazivom ''Do super ljepotice.'' Ovaj tekst prekršio je članak 19. Zakona o medijima koji glasi: ''Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.'' Također tvrdi da ''nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.''

Naime, ovaj je članak umjesto objašnjenju i davanju modnih savjeta, poslužio većinom reklamiranju i promoviranju proizvoda (parfema, mirisnih svijeća, korektora, ostalog make-up-a, i sl.).

Također, članak se ne pridržava Kodeksa časti novinara, točnije točaka 24. koji glasi: ''Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost.'' Ukoliko se već reklamiralo određene proizvode, to se u članku trebalo i spomenuti, odnosno naglasiti.

Senzacionalističko izvještavanje 37

U članku tiskanom na 24. stranici novina 24sata, izdanih 30. ožujka 2013., vidljiv je senzacionalizam. Naslov članka glasi „OBITELJSKA TRAGEDIJA – Sin je tajnu ponio u grob“. Sam naslov smatram neprikladnim jer je riječ o izričito tragičnom događaju prema kojem se trebalo postupiti sa više ozbiljnosti. Naime, senzacionalističkim načinom kojim je autorica izvjestila o događaju prekršila je nekoliko načela Kodeksa časti hrvatskih novinara i članak Zakona o medijima.

Za početak, detaljnim opisom ubojstva majke, a zatim i samoga sebe, prekršen je članak 7. Zakona o medijima: „Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.“, a time i dostojanstvo počinitelja.
Nadalje, navođenjem njegovog punog imena te nepotrebnih informacija poput mjesta stanovanja i privatnih obiteljskih problema (imovinski status, problem alkoholizma...) prekršen je članak 14. koji govori: „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.“ Sljedeći, 15.članak Kodeksa časti hrvatskih novinara je također prekršen, a govori da se „posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava.“

Nepotrebno je bilo objavljivati detaljne informacije o provedbi zlodjela (majku zadavio a sebe objesio na tavanu), kao i podatke poput mjesta boravka (kuća u zagrebačkom Markuševcu) i punoga imena počinitelja te imena ostalih članova obitelji (Stjepan Jambrečin, majka Draga, otac Damir). Ime i prezime se moglo staviti u inicijale (S.J.) a navođenje ostalih sudionika je moglo biti izbjegnuto. Također, naslov je mogao glasiti: „Zagrepčanin oduzeo život sebi i majci”.

Kršenje prava na privatnost 10/ Izvještavanje o ubojstvima, samoubojstvima, nesrećama i osobnim tragedijama 19

Na portalu 24 sata, 29. travnja 2013. godine, objavljen je članak pod naslovom „Djevojka (18) jeskoro ostala slijepa, u leći joj rasla ameba“. Sam naslov po sebi dovoljno opisuje stanje djevojke, ali su čitateljima uz članak ponuđene i slike koje prikazuju gore navedeno stanje tijekom njenog liječenja u bolnici. Smatram kako one nisu potrebne jer je razotkrivena intima djevojke te je narušena njena privatnost.

Time je prekršen 1. stavak članka 7. Zakona o medijima u kojemu „svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.“

Prekršeno je i 6. načelo UNESCO - Međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu:

Načelo VI: "Poštivanje privatnosti i ljudskog dostojanstva sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda jeste poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje."

Ovaj članak je prekršio 14. i 15. stavak Kodeksa časti hrvatskih novinara:

14. "Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom. "

15. "Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava."

Članak bi bio sasvim dovoljno jasan i informativan bez slika koje samo uznemiruju čitatelje te gube svoju funkciju upozoravanja na opasnosti nošenja kontaktnih leća bez adekvatne higijene.

Izvještavanje o ubojstvima, samoubojstvima, nesrećama i osobnim tragedijama 18

U emisiji Exkluziv Tabloid, 7. ožujka 2013. u 18.10 sati emitiran je prilog o ubojstvu u selu Bukovlju kraj Slavonskog Broda. Govori se o „stravičnom ubojstvu“ koje je opisano do posljednjeg detalja (počinitelj je raskomadao žrtvu, skrivao dijelove tijela, a potom ih razvozio taxijem). Navedeno je puno ime i prezime žrtve, čak je prikazana i njegova slika, kuća i kućni broj. Počinitelju nisu otkrili identitet, ali jesu izgled, snimajući kako ga odvode policajci. Također, novinari otkrivaju kako je ubojstvo počinio pod utjecajem prekomjerne količine kokaina i marihuane.

 Ovim je prilogom prekršeno nekoliko članaka. Prvenstveno, otkrivajući identitet žrtve, a izgledom i počinitelja, prekršeni su čl. 7. Zakona o medijima koji glasi da „svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti“ i čl. 15. istog Zakona koji tvrdi da „su mediji dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet“.

           

Nadalje, s obzirom da je ubojstvo potanko opisano, kako od novinara, tako i od samih svjedoka, autori priloga prekršili su još nekoliko članaka, narušavajući pritom i ugled i dostojanstvo žrtve i počinitelja. Pritom se valja osvrnuti na čl. 15. Kodeksa časti hrvatskih novinara, „Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava“. Ovom članku možemo pridružiti i čl. 24. Zakona o elektroničkim medijima koji navodi da „audiovizualni ili radijski programi trebaju osobito objavljivati istinite informacije, poštivati ljudsko dostojanstvo i ljudska prava i temeljne slobode te pridonositi poštivanju tuđih mišljenja i uvjerenja“, i čl. 26. istoga Zakona, stavak 1., da „u audiovizualnim ili radijskim programima nije dopušteno objavljivati priloge koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka; objavljivati priloge osobito nemoralnog ili pornografskog sadržaja; na bilo koji način poticati, promicati i veličati nasilje i kriminal te poticati građane, a posebice djecu  i mladež, na uporabu duhanskih proizvoda, alkohola ili droga“.

U svezi s posljednje navedenim člankom možemo još istaknuti i taj problem što je u prilogu jasno navedeno što je počinitelj konzumirao od droga neposredno prije ubojstva. Važno je napomenuti i da je emisija emitirana u 18.10 sati, a prethodno nije bilo napomene o uznemirujućem sadržaju. Shodno tomu, valja još spomenuti i 3. stavak istog članka koji navodi: „Audiovizualne ili radijske programe za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika nije dopušteno objavljivati, osim kada je od nakladnika televizije ili radija osigurano, odabirom vremena emitiranja ili bilo kojom tehničkom mjerom, da maloljetnici u području prijenosa neće, u uobičajenim okolnostima, čuti ili vidjeti takve programe. Ako se takvi programi emitiraju u nekodiranom obliku, nakladnik je obvezan osigurati da im prethodi zvučno upozorenje ili da ih je moguće prepoznati s pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja“.

Prilog je trebao biti objavljen na način da se javnost obavijesti o ubojstvu bez detaljnih opisa. Naime, emitiran je u vrijeme kada maloljetnici također gledaju televiziju, pa je prilog mogao djelovati uznemirujuće. Stoga je vijest trebala ostati na onome osnovnome, i glasiti recimo, „Podstanar usmrtio svojeg stanodavca u selu pored Slavonskog Broda“, a pritom ne otkrivati cijeli proces ubojstva.

Također, identitet žrtve nije bilo potrebno otkrivati do samoga kraja, kao ni njegovu adresu. Identitet počinitelja je pak trebalo sakriti u potpunosti, što znači da su uz skriveno ime i prezime mogli još i zamutiti njegovo lice dok su ga prikazivali.

Važno je još napomenuti i da nije trebalo propagirati opojne droge, u ovom slučaju marihuanu i kokain, već samo napomenuti da je počinitelj bio i konzument opojnih droga.

Izvještavanje o ubujstvima, samoubojstvima, nesrećama i osobnim tragedijama 17

Dana 24.ožujka 2013. na internetskom portalu Večernjeg lista objavljena je vijest o velikoj automobilskoj nesreći:  "Od siline sudara teško se mogla prepoznati i marka automobila". Nije novost da pojedini  novinari nerijetko pribjegavaju senzacionalizmu pri objavi svojih članaka kako bi privukli čitatelje. Iznimka nije ni autor ovoga članka, koji je vijest o automobilskoj nesreći uobličio u apsurdan, senzacionalistički  naslov čiji je cilj bio privući i šokirati čitatelje.

Time je prekršena točka 14. Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti...“

Nadalje, u članku se navodi puno ime i prezime poginulih supružnika. Takvo je što strogo zabranjeno čak i kada se izvještava o banalnim stvarima, a poglavito kada je riječ o delikatnim temama kao što su ubojstva, samoubojstva ili nesreće.

Time je prekršena točka 15. Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Posebna se pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima. Novinar treba izbjegavati intervjuiranje i prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U tom je slučaju novinar dužan voditi računa o časti, ugledu i dostojanstvu osoba o kojima izvještava.“

Time je prekršena i točka 4. Zakona o medijima: „Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.“

U članku je opisan sudar automobila u kojem su se nalazili poginuli supružnici te kombija u kojem su se nalazili radnici jedne tvrtke. Premda za samu vijest nacionalnost radnika nije bitna, novinar ipak navodi kako su „putnici u kombiju bili mahom Zagorci, muškarci koji su se vraćali s posla kući“.

Time je prekršena točka 13. Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije.“

Naposljetku, u članku se nazire i prikriveno oglašavanje. Naime, novinar navodi kako su se poginuli supružnici vozili u automobilu marke Opel Corsa. Osim toga, istaknuto je i kako radnici koji su se vozili u kombiju rade za tvrtku TA-GRAD. Niti jedna od ove dvije informacije ni u kojem slučaju nije važna za samu vijest i nepotrebno ju je isticati u članku. Njihovim isticanjem prekršene su tri točke pravnih i etičkih propisa.

Prekršena je točka 24. Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima.“

Prekršena je točka 1. članka 19. Zakona o medijima: „Oglas je plaćena obavijest čiju objavu naruči pravna ili fizička osoba s namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga, nekretnina, prava ili obveza, pridobije poslovne partnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime. Oglašavanje se obavlja uz novčanu ili drugu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.“

Prekršena je točka 3. članka 19. Zakona o medijima: „Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno.“

Kršenje etičnosti novinara moglo je biti izbjegnuto na jednostavan način. Prvenstveno, naslov članka ne smije biti senzacionalistički jer to narušava dostojanstvo poginulih ljudi. Od njihove se nesreće ne smije stvarati senzacija na bilo koji način. Naslov je mogao glasiti: „Teška prometna nesreća u Zagorju“, jer detalji o marki automobila ionako nisu važni. Nadalje, navođenje punih imena poginulih supružnika kršenje je etičnosti u pravome smislu riječi. Kako bi se sačuvalo njihovo dostojanstvo i ugled, dovoljno je skratiti imena u inicijale. Isto tako, isticanje nacionalnosti radnika nema nikakvog smisla i trebalo je biti u potpunosti izostavljeno. Naposljetku, navođenje marke automobila i naziva tvrtke u kojoj su radnici zaposleni naginje ka prikrivenom oglašavanju. Kako bi to bilo izbjegnuto nužno je naglasiti da je riječ o oglašavanju (plaćenom ili besplatnom).