Pravo na istinito izvještavanje 4

-->

     U Jutarnjem listu je 7.03.2013. godine objavljen članak pod nazivom „ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJAPetnaestak dekagrama kobasice ili šunke dnevno skratit će vam život za 13godina!“ Iako na prvi pogled u naslovu nema ništa sporno, čitanjem članka dolazimo do zaključka da je naslov zapravo senzacionalistički te izvučen iz konteksta. Već je u prvoj rečenici članka sam naslov ublažen: „Petnaestak dekagrama šunke, kobasice, slanine i druge mesne prerađevine dnevno mogu nam skratiti život za gotovo 13 godina kaže najnovija studija objavljena u časopisu BCM.“ Umjesto tvrdnje (koja je prisutna u naslovu – „skratit će vam život“), u prvoj je rečenici već prisutna doza nesigurnosti te tvrdnja iz naslova prelazi u neku vrstu naklapanja. Također, cijeli jedan odlomak članka iznosi generalizacije: „Naime, oni koji jedu puno mesnih prerađevina nerijetko i puše, imaju prekomjernu tjelesnu težinu i su skloniji općenito nezdravom načinu života pa im je slanina. kobasice i slamae veliki dodatni rizik. Dapače, čak i oni koji su se odrekli nekih loših navika ali su i dalje jeli mesne prerađevine oštetili su svoje zdravlje, tvrde znanstvenici.“ Osim vidljive generalizacije (da su sve osobe koje jedu puno mesnih prerađevina sklone nezdravom načinu života, da puše...), iz ovog odlomka proizlazi pitanje koliko je članak, ali i samo istraživanje vjerodostojno, budući da su uzorak istraživanja očigledno činile osobe koje općenito nezdravo žive (puše, itd.) Pitanje je na koji su način istraživači kod takvih osoba (i jesu li uopće mogli) doći do rezultata koliko zapravo sami suhomesnati proizvodi utječu na njihovo zdravlje. Uz to, članak obiluje i tipfelerima te pravopisnim pogreškama, što je vidljivo i iz prethodno citiranog odlomka.

      Ovim je člankom prekršen 5. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Pravo je i dužnost novinara zauzimati se za slobodan protok informacija. Novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi. Ima pravo i ne otkriti izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi odgovornost.“ – upitno je da li je iznesena informacija točna i potpuna.  Također, novinar je prekršio i 8. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara: „Novinar ne smije zloupotrijebiti povjerenje uspostavljeno s izvorom informacije. Pravnu ili fizičku osobu koja novinaru daje informaciju novinar mora upoznati u kojem će mediju i kojem kontekstu ta informacija biti objavljena. Smisao izjava i intervjua novinar ne smije iskrivljavati, ni izravno, niti izvlačenjem iz konteksta. Autorizacijom se podrazumijeva isključivo potvrda autentičnosti sadržaja intervjua. Oprema intervjua ne podliježe autorizaciji. Jednom autoriziran intervju smatra se konačnim.“ – novinar je iskrivio neke informacije te ih izvukao iz konteksta (naslov).

      Da bi se izbjegao senzacionalizam, naslov je trebao glasiti: „Najnovije istraživanje prehrambenih navika: Suhomesnati proizvodi i mesne prerađevine štetno utječu na zdravlje“,  ili „Dokazan štetan utjecaj suhomesnatih proizvoda na zdravlje“, ili „Najnovije istraživanje prehrambenih navika pokazalo da suhomesnati proizvodi i mesne prerađevine skraćuju život“,  ili „Pretjerano konzumiranje suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina može skratiti život“, ili „Nezdravi način života skraćuje život za 13 godina“. Autor je također trebao naglasiti da je većina ispitanika uz konzumaciju suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina imala i ostale nezdrave navike (poput pušenja) te da samo konzumiranje suhomesnatih proizvoda neće osobi skratiti život za 13 godina – kao što je istaknuto u naslovu. Članak također obiluje i pravopisnim pogreškama koje bi autor trebao ispraviti.

Senzacionalističko izvještavanje 23

Dana 26. ožujka 2013. u neovisnom magazinu „Hrvatska riječ“ objavljen je kratak članak popraćen slikom. Naslov članka glasi: Srednji prst papi Franji: fotografija banjolučkih srednjoškolaca. U članku piše da se grupa banjolučkih srednjoškolaca fotografirala pored plakata pape Franje koji je postavljen na župnoj crkvi u Banjoj Luci, pokazujući mu srednji prst.  Riječ je o crkvi u Srpskoj ulici, a slika se pojavila na društvenoj mreži Facebook. Članak krši pravilo 14. Kodeksa hrvatskih novinara  koji glasi „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.“. Osim tog članka krši i načelo VIII. UNESCO – Međunarodna načela proesionalne etike koje glasi „Pravi novinar se zalaže za univerzalne vrijednosti humanizma, prije svega za mir, demokrac iju, ljudska prava, društveni napredak i nacionalno oslobođenje, poštivajući pri tom osobni karakter, vrijednost i dostojanstvo svake kulture

, kao i pravo svakog naroda na slobodan izbor i razvoj svoga političkog, gospodarskog i kulturnog sustava. Dakle, novinar aktivno sudjeluje u društvenoj preobrazbi u pravcu demokratskog poboljšanja društva i doprinosi, putem dijaloga, klimi povjerenja u međunarodnim odnosima, koja vodi ka miru i pravdi u cijelom svetu, ka detantu, razoružanju i nacionalnom razvoju. Profesionalna etika zahtijeva da novinar bude svjestan svih bitnih odredbi sadržanih u međunarodnim konvencijama, deklaracijama i rezolucijama.“

S obzirom da članak krši više etičkih načela mislim da ga nije bilo potrebno objavljivati. Ako bih već trebao objaviti ovakav članak, članak bi bio objavljen bez fotografije zbog toga što je neukusna, vrijeđa vjersku zajednicu, a na slici su maloljetnici.

Senzacionalističko izvještavanje 22

U članku tiskanom na 72. stranici novina 24sata, izdanih 26. ožujka 2013., jasno je vidljiv senzacionalizam. Naslov članka glasi "J. Lo mrda guzom za Muhammada...", što može biti pogrešno protumačeno. Štoviše, naslov smatram neprikladnim jer je riječ o događaju humanitarnog karaktera.

Naime, umirovljeni boksač Muhammad Ali tradicionalno je organizirao boksački meč slavnih u Arizoni na kojem se prikupljaju sredstva za borbu protiv Parkinsonove bolesti, od koje i sam boluje.

Nadalje, u članku je naglasak stavljen na izgled pjevačice, te nagađanja o njezinoj ponovnoj trudnoći zbog "trbuščića koji joj se isticao na prozirnom kostimu". Takvim zadiranjem u privatni život pjevačice, novinar je prekršio 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara u kojemu stoji da "novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost...te je narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom", što ovdje nije slučaj.

Također, prekršeno je 6. načelo UNESCO-vog popisa međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu, koje govori da je "sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje."

Dio sadržaja, kao i naslov ovoga članka mogu se shvatiti kao narušavanje privatnosti i ugleda osobe. Iz teksta bi trebalo izbaciti komentare o izgledu i nagađanja o trudnoći pjevačice, a mnogo prikladniji naslov bio bi "J. Lo počasna gošća na Alijevoj humanitarnoj večeri" ili "Nastup J. Lo na Muhammadovoj boksačkoj večeri slavnih".

Kršenje dječjih prava 8

U tjednom magazinu Story objavljen je 20. 3. 2013. članak o sinu poznatog para Angeline Jolie i Brada Pitta. U članku se navodi kako mali Knox Pitt voli video igrice i odlazak u kino. Članak temelji se na pseudoinformacijama. Naime, napisan je na temelju slika koje su snimili paparazzi. Slike prikazuju malog Knoixa i njegovog brata kako s dadiljom odlaze u kino. Članak je izrazito senzacionalistički te osim što krši 19. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara koji ističe da se djeca do 14 godina ne smiju intervjuirati i snimati bez nazočnosti i pristanka roditelja, on krši i članak 14. Koji glasi: “Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.”

Objavljivanje ovakvih senzacionalističkih članaka o djeci slavnih osoba je neprihvatljivo, jer osim što ne sadrži nikakve važne informacije, članak ugrožava djetetovu dobrobit i narušava djetetovo pravo na privatnost. Po mom mišljenju članak nije trebao biti objavljen.

Prikriveno oglašavanje 14

 U 948. broju časopisa Gloria, izdanom 7. ožujka 2013., na stranicama 68-71 objavljen je članak naslova „Laser, pjena i radiovalovi teku venama“. Iako napisane u formi članka, s potpisanim autorom, ove četiri stranice više su poslužile reklamiranju i promoviranju kozmetičkih tretmana u trima hrvatskim poliklinikama, nego bilo čemu drugome.

Naime, osim opisivanja operativnih postupaka te izjava triju poznatih Hrvatica, tekst u posebnim odlomcima objašnjava gdje se i po kojoj cijeni pojedini zahvat može napraviti. Pa se tako spominju osječka poliklinika Lege artis te Poliklinika Arithera Comfort i Poliklinika za stomatologiju, estetiku i vaskularnu kirurgiju Premium dent iz Zagreba, kao i puna imena doktora koji spomenute tretmane obavljaju.

Ovaj tekst krši članak 19. Zakona o medijima, stavke 1 („[...] Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.“) i 4 („Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.“).

Također, članak se ne pridržava Kodeksa časti novinara, točnije točaka 24 („Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. [...]”) te 31 („Prikriveno oglašavanje i promidžbeni novinarski prilozi nisu dopušteni Nedopušteno je i prepletanje i povezivanje novinarskih priloga i oglasa. Bili plaćeni ili besplatni, oglasi, kao i sve plaćene informacije, moraju se jasno i nedvojbeno razlikovati od novinarskih priloga.”).

Prikriveno oglašavanje objašnjeno je u Zakonu o elektroničkim medijima (članak 2., stavka 16) kao „prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija: predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga, imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili pružatelja usluga [...]“. Kako bi bio napisan sukladno s ovom definicijom, u članku je trebalo naznačiti da se radi o plaćenom ili besplatnom oglasu ili se jedostavno nije trebalo navesti određene poliklinike koje vrše spomenute zahvate te njihove cijene.

Senzacionalističko izvještavanje 21

13. ožujka 2013. u RTL-ovoj emisiji „Exkluziv Tabloid“ emitiran je prilog po nazivom „Upoznajte novu curu Davora Šukera“ u kojem novinarka komentira kako njihova emisija ekskluzivno saznaje identitet nove cure Davora Šukera s kojom je nedavno viđen na ručku. Način na koji je ovaj prilog napravljen izrazito je senzacionalistički iz više razloga. Na samom početku se ističe kako je „napokon ekskluzivno otkriven identitet tajanstvene brinete s kojom je snimljen Davor Šuker“, te da se radi o Aniti Grabovac. Tijekom cijelog vremena trajanja priloga od 50 sec, izmjenjuju se privatne fotografije spomenute „brinete“, kao i Davora Šukera, te raznim vizualnim efektima njihove fotografije se preklapaju i spajaju kako bi se dodatno naglasila „moguća nova ljubav“. Nadalje, u prilogu se spominju i nepotrebne senzacionalističke informacije o Aniti Grabovac; „A. Grabovac je u tridesetima, živi u zagrebačkim Mlinovima, a doznajemo da je do sada ljubila sina poduzetnika Roberta Ježića“. Osim toga, u prilogu se navodi i kako novinari doznaju da je nju i Davora „do sada spajao poslovni kontakt - a možda je posao u međuvremenu  prerastao i u nešto više“, što još jednom potvrđuje kako se radi o novinarskom nagađanju. Kraj priloga završava rečenicama; „Vrijedi li i za njih dvoje ona - gdje ima dima ima i vatre - za sada još neznamo, no ako je suditi po dosadašnjim Davorovim odabranicama Anita definitivno spada u njegovu ligu“. Ova rečenica također potvrđuje senzacionalistički karakter vijesti i novinarska nagađanja. I zadnje, ali ništa manje važno obilježje senzacionalizma je audio efekti u pozadini kojim je prilog upotpunjen; ljubavna pjesma Jacquesa Houdeka „Na krilima ljubavi“.  Zbog svih navedenih obilježja novinar je prekršio 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara; „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.“ Također novinar krši i 6. načelo UNESCO-vog popisa međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu; „Sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda jeste poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.“ Ovaj je prilog prepun informacija koje nisu važne, niti potrebne, svakodnevnom gledatelju te emisije kao ni društvu u širem smislu. Jedini razlog zbog kojeg bi bilo opravdano izvještavati o ljubavnoj vezi Davora Šukera i Anite Grabovac je taj da je u pitanju izravan interes javnosti o njihovom ljubavnom životu  i da se radi o provjerenim informacijama koje su oni željeli podijeliti s javnosti. No, ovdje se radi samo o mogućim nagađanjima njihove veze koju niti on, a niti ona nisu javno potvrdili. Dakle, ako je novinar htio obavijestiti javnost o novoj vezi Davora Šukera, to je trebao napraviti tek kada on to osobno i javno potvrdi medijima. Također, pri tom izvještavanju treba pripaziti na senzacionalističke elemente koji su nažalost postali svakodnevica naših medija, te se što više odmaknuti od nepotrebnih isticanja, neprimjerenih audio-vizualnih efekata i nagađanja. Dakle, naslov vijesti bi u tom slučaju trebao glasiti; „Davor Šuker potvrdio javnosti da je u ljubavnoj vezi s Anitom Grabovac.“

Prikriveno oglašavanje 13

Članak na portalu Jutarnji.hr prema naslovu: „Skijaški aranžmani idu bolje nego prošle godine, i to za čak 30 posto“ bi trebao objasniti kako, prema nekim statističkim podatcima,više Hrvata ide na skijanje nego li prošle godine.
Ipak naslov se ne poklapa s tekstom koji se na njega nastavlja.
Naime, iz naslova se nije dalo naslutiti na temelju čega je ta činjenica donesena.
U nastavku su izneseni su podatci hrvatskih turističkih agencija za prošlu godinu, ali članak se dalje nastavlja samo s podatcima jedne agencije. Riječ je o agenciji Kompas, koja se inače promovira na portalu Jutarnji.hr, kao i u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
Dakle, riječ je o promidžbi agencije Kompas.

Znači, podatci koji su izneseni u tekstu odnose se na tu agenciju jer se na nekoliko mjesta spominje upravo ime agencije, ali i najniža cijena za sedmodnevno skijanje (pretpostavlja se u njihovom aranžmanu).

Autorica teksta teksta prekršila je Zakon o medijima i Kodeks časti.
Time je Prekršen je Članak 19. Zakona o medijima

(1) ... Oglas mora biti jasno označen kao takav i vidljivo odijeljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija.

(4) Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.

Isto tako ispod fotografije je potpisana autorica teksta. Kodeks časti hrvatskih novinara navodi u članku 24.: Novinar ne smije biti autorom oglasa i drugih propagandnih priloga, jer to dovodi u sumnju njegovu profesionalnu nepristranost. Isto vrijedi i za svaki drugi oblik sudjelovanja u reklamnim i propagandnim aktivnostima.

A da bi to izbjegla, mogla je izvjestiti na način da u tekstu ne spominje naziv agencije.
Ili je trebala naglasiti da se radi o promidžbenoj obavijesti.

Naslov: „Agencija Kompas: Prodaja aranžmana za skijanje 30 posto bolja nego li prošle godine“
+ ispod fotografije („Plaćeni oglas“ ili „Promo“)

Pristrano izvještavanje 1

U središnjem Dnevniku televizije Nova TV, emitiranom 18. ožujka 2013., emitiran je prilog naziva 'Ministre izviždali u Osijeku'.

Reporterka se uživo  javila iz Osijeka, satima nakon događaja. Teško je razumijeti spomenutu praksu koja se širi hrvatskim javnim i komercijalnim televizijama. No, izuzev eventualnog poticanja senzacionalizma, teško je pripisati konkretnu neetičnost takvog postupka.

Razlog isticanja ovog priloga je kršenje jednog od načela novinarske etike, točnije profesionalne distanciranosti.

Prilog iz Osijeka je koncipiran na način da je teško razumijeti što je vijest i informacija koju isti donosi. Da li je to prosvjed radnika 'Slavonije', poduzeća u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, koji dva mjeseca nisu primili plaću? Ili je pak središnja vijest priloga činjenica da su ministri aktualne Vlade Republike Hrvatske održali drugi po redu skup predstavljanja plana za oporavak gospodarstva?

Informacija se stavlja u drugi plan pristupom autorice priloga. Naime, patetične izjave poput: "Dolazi Uskrs, stižu i režije na naplatu, a oni (op.a. radnici Slavonije) su bez svog zarađenog novca" ili pak: "Praznog novčanika teško se i Bogu moliti, a osobito uoči Uskrsa", teško se mogu nazvati objektivnima, štoviše nepotrebno potiču senzacionalizam, te 'stvaraju priču' pri čemu je dobrobit radnika na drugom mjestu, a 'sceniranje' priloga kako bi se upotpunio program dnevnika spomenute televizije i izazvala atraktivnost primaran razlog stvaranja vijesti.

Pogleda li se prilog, teško se ne zapitati koja je svrha dijela priloga od 0:40 do 1:20 minute, jer je riječ o neinformativnim izjavama, koje bi ponudile takozvanu 'ljudsku stranu', 'dobitni' dodatak središnjih informativnih emisija hrvatskih televizija.

Iznoseći optužbe na račun Vlade Republike Hrvatske, autorica priloga je snimila izjave radnika, ali ne i direktno ministara sa njihovim očitovanjem na priču, čime se krši dio članka 6. Kodeksa časti hrvatskih novinara:"(...)Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti."

Nadalje, profesionalna distanca u ovom prilogu nije ispoštovana na način na koji to nalažu članak 18. Kodeksa časti hrvatskih novinara: "Baveći se političkim sukobima novinar uvažava građanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog političkog sustava. Pritom nastoji zadržati primjerenu profesionalnu distancu," te članak 22. Kodeksa časti hrvatskih novinara: "Novinar, kao i svaki građanin, ima pravo na političko i drugo opredjeljenje. On, međutim, u svom djelovanju zauzima profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od preduvjeta za objektivno i profesionalno izvještavanje o događajima," kao što to dokazuju gore navedene citirane riječi autorice priloga.

Kako bi ovaj prilog poštovao načela Kodeksa časti hrvatskih novinara, bilo je potrebno iznijeti informaciju o odvijanju skupa ministara Vlade Republike Hrvatske, te dodati kako se, ispred mjesta održavanja, zbio prosvjed radnika tvrtke 'Slavonija'. Kao razlog skupa se trebala navesti dvomjesečna neisplata plaća. Poželjno je da se u prilog uvrstila izjava predvodnika prosvjeda, ali i resornog ministra, kako bi se iznijele obje strane ove priče.

Senzacionalističko izvještavanje 20/ Kršenje prava na privatnost 4

U HRT-ovom Dnevniku 5. prosinca 2012. prikazan je prilog o prometnoj nesreći na Sveticama koja se dogodila dan ranije. Prilog ne govori konkretno o samoj nesreći, već o onome što je to uzrokovalo – brza vožnja i je li se tragedija mogla spriječiti. U prilogu je sporno to što su u 10:20 min prikazali informacije o osobi koja je vozila automobil kojim su pregaženi otac i sin. To su informacije osobne naravi jer govore o tome što je vozač prije godinu dana pisao na Facebook profilu i na taj način zadire se u njegovu intimu: „Od celog auta tebi je to ****** :D Joooj trebas osjetit kad lift potegne… ****** kako zakon, onak juri, kad te zalijepi za sic…. Mmmmm mogu te jednom provozat da vidis, samo, pripremi novce jer bus odmah isel kupovat VVTL-i motor – kad jednom probas lift, nemres bez njega :D“

Tim prilogom prekršen je 14. članak Kodeksa časti hrvatskih novinara – „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.“ Nadalje, prekršen je i 17. članak – „-U prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. U kaznenim su postupcima novinari dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka, pouzdanika, zviždača i oštećenika, koji ne smiju otkriti bez njihovog pristanka, osim u slučajevima od iznimnog javnog interesa. “

Osim članaka iz Kodeksa hrvatskih novinara, u prilogu se nisu pridržavali ni Zakona o medijima. Prekršen je članak 7., stavak 1, koji govori o zaštiti privatnosti: „Svaka osoba ima pravo na zaštitu dostojanstva, ugleda i časti“.

Nadalje, iz UNESCO – Međunarodna načela profesionalne etike u novinarstvu prekršeno je Načelo VI: „Sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda jeste poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.“

Ovaj prilog trebao je biti napravljen na drugačiji način. Nije bilo potrebe iznošenja vozačeve prošlosti jer je to za ovu situaciju nerelevantno. Facebook i napisi koji se na njemu objavljuju privatna su stvar te nemaju veze s počinjenom nesrećom, osobito kada je napis star više od godinu dana. Potrebno je upozoriti na probleme prebrze vožnje, međutim, bez osvrtanja na prošlost vozača koji je skrivio nesreću.