Kršenje dječjih prava 7/Pravo na istinito izvještavanje 3

Jutarnji list je u subotu, 9. ožujka 2013., na svom portalu objavio članak o jednoj udomiteljskoj obitelji. Bračni par nije mogao imati vlastito dijete pa su se odlučili na udomljavanje djeteta, umjesto posvajanja. Međutim, ubrzo su dobili vlastito dijete, a dvije godine nakon udomljavanja djeteta zbog brojnih problema vratili su udomljeno dijete u dom. Do kršenja pravila novinarske etike došlo je već u samom naslovu koji pomalo senzacionalistički najavljuje priču i navodi čitatelja na krivi zaključak, ukoliko čitatelj ne pročita članak u cijelosti. Time je prekršeno 1. načelo UNESCO-vih međunarodnih načela profesionalne etike u novinarstvu koje glasi ovako:

Načelo I: Pravo naroda na istinitu informaciju
Narod i pojedinci imaju pravo na objektivnu sliku stvarnosti na temelju točnog i potpunog informiranja, i na slobodno iskazivanje svoga mišljenja u različitim kulturnim i komunikacijskim medijima.

Na samom početku članka spomenut je identitet djeteta, kao i datum rođenja čime su automatski prekršena čak dva načela Kodeksa časti hrvatskih novinara:

19. Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu.

20. Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Identitet djeteta ili maloljetnika dopušteno je otkriti samo iznimno, kada je to u javnom interesu i ne ugrožava dobrobit djeteta ili maloljetnika, te uz pristanak roditelja ili skrbnika djeteta ili maloljetnika, ili kada to radi dobrobiti djeteta traže državna tijela.

Također, već u drugoj rečenici, novinarka zadire u dostojanstvo djetetovih bioloških roditelja, „Majka joj ima ozbiljnih psihijatrijskih problema, otac je nezaposlen i sklon alkoholu, nesposoban brinuti za dijete“, te na taj način krši još jedno od načela Kodeksa:

Načelo VI: Poštivanje privatnosti i ljudskog dostojanstva
Sastavni dio novinarskih profesionalnih standarda jeste poštivanje prava pojedinca na privatnost i ljudsko dostojanstvo, u suglasnosti sa odredbama međunarodnih i nacionalnih zakona koji štite pravo i ugled drugih osoba, i zabranjuju klevetu, ocrnjivanje, kaljanje ugleda i blaćenje.

Umjesto toga mogla je na primjer napisati: „Djetetova biološka majka pati od bolesti, a nezaposlenom ocu teško je financijski skrbiti o djetetu.“

U drugom odlomku krši se isto načelo jer se opisuje djetetova prva udomiteljska obitelj rečenicom: „Njezini su je udomitelji tukli “da je discipliniraju”.“ Ovakav komentar od strane novinarke bio je apsolutno nepotreban i ne zasniva se na provjerenim činjenicama i dokazima.

Nadalje, kroz čitav tekst se krši 2. načelo Kodeksa:

Načelo II: Novinarska posvećenost objektivnoj stvarnosti
Glavni zadatak novinara jeste služiti pravu naroda na istinitu i točnu informaciju tako što će biti posvećen objektivnoj stvarnosti, što znači da će savjesno izvješćivati o činjenicama i stavljati ih u odgovarajući kontekst, ukazujući na njihovu povezanost i ne iskrivljujući ih, koristeći svoje novinarske kreativne sposobnosti kako bi pružio javnosti odgovarajuću građu koja će olakšati stvaranje točne i obuhvatne slike svijeta, u kojoj su porijeklo, priroda i bit događaja, procesa i stanja shvaćeni onoliko objektivno koliko je to moguće.

Prvo se pretpostavlja kakvi su osjećaji prevladavali u djetetu, zatim detaljno iznosi činjenice o drugoj udomiteljskoj obitelji (koja je ujedno i glavna tema ovog članka). Nekonzistentno se iznose podaci o djetetu i obitelji; u početku je okarakterizirana kao izrazito inteligentna djevojčica, a kasnije je opisana kao dijete opterećeno problemima, željno pažnje, radi probleme u vrtiću i to negativno utječe na sam brak udomitelja. U međuvremenu je udomiteljica rodila vlastito dijete, a nakon toga se situacija dodatno pogoršala. Naslov pa i zaključak tvrde kako je obitelj vratila udomljeno dijete zbog rođenja biološkog djeteta.

Potom se iznose izjave udomiteljice koja za sve krivi loš sustav, a voditeljica jednog doma potvrđuje kako se udomiteljima i posvajateljima ne pruža stručna pomoć koja je u takvim trenucima od najveće važnosti. Udomiteljica je opisana kao katolkinju koja je javno govorila protiv Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. U daljnjem tekstu udomiteljica iznosi argumente zbog kojih su se odlučili vratiti dijete u dom te se na taj način pokušava izazvati suosjećanje od strane čitatelja, umjesto da objektivno iznese činjenice vezane uz ovaj slučaj.